Diskurso Rei Willem-Alexander durante Konmemorashon Nashonal pa Pasado di Sklabitut dia 1 di yüli 2023 den Oosterpark na Amsterdam

Dama i kabayero, aki den Oosterpark, riba Museumplein, na Sürnam, den e parti Karibense di nos Reino i unda na mundu ku bo tambe ta wak esaki. 

“Binnen der Stadt van Amstelredamme ende hare vrijheydt, zijn alle menschen vrij, ende gene slaven.”

Asina e dekreto ofisial tabata indiká na 1644.

Huntu ku boso mi ta aki den e siudat ku tin un profundo apresio pa libertat pa siglonan largu. 
E kapital di un pais ku den transkurso di historia a lucha kontra tirania i opreshon repetidamente. 

Pero loke tabata un echo den e siudat aki i den e pais aki, no tabata konta pafó di nos fronteranan. 
Aki sklabitut tabata prohibí. Esaki no tabata e kaso pa teritorionan pafó di nos fronteranan.

Di tur forma di falta di libertat, sklabitut ta esun ku ta herida mas, humiliá mas, i kibra humanidat mas tantu.

Mira un ser humano komo un artíkulo di benta ku bo por disponé di dje manera bo ke. Komo un instrumento sin boluntat ku bo por saka benefisio di dje. Ku bo por mara na kadena, komersialisá, marka ku heru kayente, pone traha duru, kastigá, asta mata sin ningun motibu.

Durante e tempu ku a pasa, Reina i ami a hiba hopi diskushon, na Hulanda i na e islanan den e parti Karibense di Reino. Nos a papia ku hende ku tin su raisnan na Sürnam i tambe ku hende ku tin konekshon ku Indonesia. Entre nan tabatin hende ku mester a bai solamente tres generashon atras pa topa ku un miembro di famia ku a nase den sklabitut. 

Nan a hasi nos komprendé na un forma evidente kon e doló ainda ta presente den nan benanan. 

Danki na e trabou di investigadónan ku ta dediká nan mes na nan trabou, nos sa mas tantu tokante e pasado di sklabitut Hulandes. Nos sa ku a transportá mas ku 600.000 hende for di Afrika riba barku Hulandes via di Oséano Atlántiko pa bende komo katibu òf pa empleá riba plantashon. 75.000 di nan no a sobrebibí e biahe. Nos sa tambe tokante e komèrsio di katibu grandioso na parti ost di mundu, den teritorionan ku tabata bou di mandato di VOC. I nos sa tokante e krueldatnan kontra e poblashon lokal den e kolonianan. 

Pero tin tambe asina hopi kos ku nos no sa. Hopi biaha a entregá solamente e sifranan no realístiko den e archivonan. Nan ta mustra nos e echonan for di perspektiva di e tenedó di buki. Pero e bosnan di e katibunan a bira silensioso den e bientu. Apénas nan a laga prueba atras.

Mi ta puntra mi mes: kiko e hendenan aki tabata sinti. Ranká for di nan komunidat. Separá for di nan kultura, nan ritualnan, e tera unda nan antepasadonan tabata biba. Kiko nan tabata pensa durante e biahe, paketá den espasionan sofokante, e hòmbernan mará na kadená, dos dos. Kiko tabata pasa den nan mente na e merkadonan di katibu bou di e mirada evaluativo di e komersiantenan, komo si fuera ku nan no tabata hende, pero bestia. I kiko nan tabata sinti ora nan tabata tende e drùmnan di kawina òf e tambú, nan propio músika ku por a zona solamente den sekreto?

Ta impreshonante ku hopi di nan a haña e forsa pa rebeldiá, aunke hopi biaha esaki tabata ku e kurashi di desesperashon. Luchadónan di resistensia manera Boni, Baron i Joli-Coeur a desafiá e sistema di sklabitut deshumanisá for di e teranan ekstenso di mondi i muras na Sürnam. Nan balentia – i esun di hopi otro – ta testimonio di orguyo i forsa ku no por a kibra. 

Masha poko a entregá e bos di un luchadó di libertat pretu na nos via fuente por eskrito. Manera e bos di Tula, e lider di e rebelion di 1795 na Kòrsou. Sinku luna pasá nos tabata huntu ku nos yu muhé mas grandi na e lugá unda e tabata biba i traha: e plantashon Knip di e tempu ei. 

Kon rasonabel i humano Tula su palabranan ta zona den nos oido moderno. E tabata apelá na e idealnan di e Revolushon Franses i e igualdat di tur hende, sin importá su koló. “Nos no ke hasi niun hende daño,” el a bisa. “Nos no ta deseá nada mas ku nos libertat.”

E kontesta di e outoridat kompetente tabata brutal i sin piedat. Komo kastigu a huzga Tula i a kita su kabes afó.

Nos ta karga e horor di e pasado di sklabitut ku nos. Awe ainda ta sinti e konsekuensianan di esaki den e rasismo den nos komunidat.

Riba 19 di desèmber aña pasá, Promé Minister a pidi diskulpa na nòmber di gobièrnu hulandes pa e echo ku den nòmber di e estado hulandes a usa hende durante siglonan komo artíkulo pa interkambiá, eksplotá i maltratá. 

Awe mi ta aki dilanti di boso. Komo boso rei i komo parti di gobièrnu, awe personalmente mi mes ta pidi  diskulpa. Mi ta sinti nan ku alma i kurason intensamente. 

Pero pa mi tin un otro dimenshon personal tambe. 

Ta rekonosé komèrsio di katibu i sklabitut komo un krímen kontra humanidat. E gobernantenan i e reinan di e Kas di Oranje-Nassau no a hasi nada kontra esaki. 

Nan a aktua den e kuadro di loke tabata konsiderá legal e tempu ei. Pero e sistema di sklabitut a ilustrá e inhustisia di e leinan ei. 

Di Dos Guera Mundial a siña nos ku bo no por skonde te na e final tras di lei na momentu ku ta redusí hende na un animal i ta na arbitraridat di es ku tin poder. 

Na sierto momento e obligashon moral pa aktua ta krese. Mas pa motibu ku sklabitut tabata estriktamente prohibí aki na Hulanda Oropeo. Loke den e kolonianan i den e komèrsio marítimo tabata konsiderá normal i tabata praktiká i enkurashá riba gran eskala, no tabata permití aki. Esei ta hasi doló.

E investigashon independiente ku mi a disidí pa laga hasi, lo pone mas lus riba e ròl eksakto di e Kas di Oranje-Nassau den e historia kolonial i di sklabitut. Pero pa e falta evidente di aktua kontra e krímen aki kontra humanidat, mi ta pidi pordon awe, riba e dia ku nos ta rekordá huntu e pasado di sklabitut hulandes.

Mi ta realisá hopi bon ku no tur hende tin e mesun sintimentu na e rekuerdo aki. Tin tambe abitante di Hulanda kende ta konsiderá e echo di ofresé diskulpa asina tantu tempu despues di e abolishon di sklabitut komo algu eksagerá. Pero di otro banda, nan ta sostené den gran mayoria e lucha pa igualdat di tur hende, sin importá koló òf diferensia kultural.

Pa e motibu aki mi ke pidi boso: habri boso kurason pa tur e hendenan ku no ta aki awe, pero ku sí ke traha huntu ku boso na un komunidat ku tur hende por partisipá kompletamente. Respetá e echo ku tin diferensia den eksperensia, pasado i imaginashon.

Durante e kòmbersashonnan ku Reina i ami a tene ku desendientenan di esnan skalbisá, un di nan a bisa: "nos mester kibra e tenshon. Ta permití hasi fayo.” Un otro a bisa: "ban brasa e inkombeniensia aki.”

No tin un malchi pa e proseso di kura, rekonsiliashon i restourashon. Nos ta drenta e área nobo aki huntu. Ban sostené i tene otro fuerte!

Awe, sesenta aña pasá, un grupo di Surnameo Hulandes a pasa den sentro di Amsterdam ku pankartanan ku tabata bisa 'Ketie Kotie fri moe de'. Nan a sende e kandela di konmemorashon ku nos ta mantené sendé te ku awe. 

E ta un dia importante pa tur hende ku tin konekshon ku Sürnam, tambe pa esun di kua su antepasadonan a bin komo trahadó kontraktual pa e kolonia hulandes.

Mi ta spera ku e desendientenan di esnan sklabisá i di esnan ku a hasi trabou fòrsá den otro parti di mundu sinti nan mes inkluí awe den e enkuentro aki. Ku nan por sinti nan mes igualmente skuchá. Hendenan for di e parti Karibense di Reino. I e hopi hulandesnan ku tin konekshon ku Indonesia i ku ta karga e doló di inhustisia grandi di pasado.

Nos tur tin nos propio historia di famia. Nos propio emoshonnan. Nos propio tradishon kultural ku ta duna nos sosten. Nos ritualnan ku ta konsolá, símbolonan ku ta enkurashá, palabranan di sabiduria ku ta resoná den nos kurason.

Tur e tradishonnan ei ta balioso i meresé rèspèt. Pero laga nos ekstendé esaki i duna otro un man i huntu traha riba un mundu sin rasismo, diskriminashon i eksplotashon ekonómiko. 

Despues di rekonosementu i pidimentu di diskulpa nos por traha huntu riba sanashon, rekonsiliashon i restourashon. Asina ku finalmente nos tur por ta orguyoso di tur kos ku nos ta kompartí. I por bisa:

Ten kon drai
Tempunan a kambia
Den keti koti, brada, sisa
E kadenanan a kibra, ruman hòmber, ruman muhé
Ten kon drai
Tempunan a kambia
Den keti koti, fu tru!
E kadenanan a kibra, di bèrdat!

Wak e diskurso riba Youtube