Na 2025 abo komo habitante di Boneiru, Sint Eustatius i Saba ta haña un number di servisio pa siudadano (BSN, burgerservicenummer), hopi biaha abreviá komo BSN. E BSN ta bo number personal di 9 sifra, i e ta konektá na bo datonan personal.
E number di servisio pa siudadano (BSN) ta un number úniko i personal di 9 sifra, i e ta konektá na bo datonan personal. Hopi biaha ta abrevi’é komo BSN. E ta un number importante ku ta yuda bo regla asuntu ku instansianan di gobièrnu fásilmente.
Introdukshon di e BSN na 2025 ta promé paso den direkshon di mihó servisio di gobièrnu na Boneiru, Sint Eustatius i Saba. Na e balinan i ònlain. Pa den futuro por regla asuntu seif ònlain ku instansianan di gobièrnu, bo tin mester di un BSN. Ku un BSN bo por hasi petishon pa e medio di log in DigiD. Ku e numbernan personal ku awor ta den uso na Hulanda Karibense, manera e number di ID i e number di CRIB, esei no ta posibel. P’esei tur hende ta haña ún number personal úniko pa henter gobièrnu.
Tur hende ku ta inskribí den e atministrashon di poblashon di Entidat Públiko di Boneiru, Sint Eustatius i Saba, tin un BSN. Tur habitante nobo di e Entidat Públiko tambe ta haña un BSN ora ku inskribí den e registro sivil di Entidat Públiko Boneiru, Sint Eustatius òf Saba.
Nò, bo no ta haña un BSN nobo. E BSN ku bo tin, lo sigui ta di bo. Un hende por tin solamente ún BSN.
Semper bo por hasi petishon pa bo BSN na e bali di registro sivil.
Si bo a pèrdè bo BSN òf no ta kòrda esaki, bo por hasi petishon pa esaki na e bali di registro sivil na bo isla. Ku un DigiD bo por buska e number ònlain tambe via di Mijnoverheid.
Sí, e number di ID i e number di CRIB ta keda den uso. E number di ID huntu ku e BSN ta keda den uso ainda pa e añanan benidero.
E BSN ta un number personal sin informashon personal. Den e number di ID a inkluí bo fecha di nasementu, loke ta indeseabel a base di protekshon di bo datonan personal. E number di CRIB ta e number ku Ofisina di Impuesto Hulanda Karibense ta usa. Ku un BSN bo por hasi un petishon pa e medio di log in DigiD. Fuera di esei, bo por usa e BSN tambe durante bo kontakto ku instansianan di gobiérnu i organisashonnan na Hulanda Oropeo. Ku e number di ID i e number di CRIB esei no ta posibel.
E BSN ta bo number personal. Warda e number bon i no kompartié ku otronan sin mas.
E BSN na promé lugá ta destiná pa kontakto entre habitante i instansia di gobièrnu i entre instansianan di gobièrnu mes. P’esei, tur e instansianan di gobièrnu na Hulanda Karibense i Hulanda Oropeo por hasi uso di bo BSN. Asina lei ta bisa. Esaki ta konta por ehèmpel pa organisashonnan manera Ofisina di Impuesto Hulanda Karibense i Kuido i Hubentut Hulanda Karibense. Organisashonnan pafó di instansianan di gobièrnu por hasi uso di bo BSN solamente ora esei ta pará den un lei. No a stipulá esei ainda na Hulanda Karibense. P’esei, no kompartí bo BSN sin mas ora pidi pa esei. Den kuido i den enseñansa por ehèmpel ta trata di hòspital, dòkter di kas, botika i skol. Pero esaki tambe ta konta pa banko, hotèl i suministradó di energia i awa.
Instansianan di gobièrnu ta hasi uso di e BSN por ehèmpel den prosesamentu di datonan personal. E BSN ta duna gobièrnu seguridat tokante identidat di un persona i e ta hasi interkambio di dato entre instansianan di gobièrnu posibel. P’esei un number personal mester ta úniko i personal.
Ku un DigiD bo ta demostrá online ken bo ta ora bo log in riba wèpsaitnan di instansianan di gobièrnu. E ta un medio di log in seif ku kua bo por regla asuntu online ku instansianan di gobièrnu fásilmente.
Sí, bo por hasi un petishon pa un DigiD ku un BSN. Esei ta posibel ònlain, via DigiD.
E gobièrnunan di Boneiru, Sint Eustatius i Saba ta prepará nan mes pa DigiD. Promé mester adaptá e sistemanan p’esaki. Esei ta tuma tempu. E gobièrnunan na Hulanda Karibense ta konektá stap pa stap riba DigiD, di moda ku den futuro mas i mas frekuentemente bo por hasi uso di servisionan ònlain. Ku e DigiD por ‘log in’ mesora riba wèpsait di gobièrnunan i organisashonnan na Hulanda Oropeo ku ta konektá riba DigiD. Esaki por ta útil, por ehèmpel pa habitante ku ta bai biba Hulanda Oropeo pa estudio òf trabou.
Sí, lo inskribí tur hende ku haña un BSN den e BRP (registrashon básiko di dato personal). E inskripshon ei ta nesesario pa haña un BSN. E inskripshon den e BRP no ta remplasá e inskripshon den e atministrashon di poblashon di Boneiru, Sint Eustatius i Saba.
Lo pone e BSN riba pasport nobo. Tambe, ku tempu lo inkluí e BSN riba sédula nobo. Pa por inkluí e BSN riba e sédula, mester adaptá e modelo di e sédula, adaptá e sistemanan, i parti stòknan nobo di sédula ‘blanco’. Esaki ta tuma tempu. E momentu ku por inkluí e BSN riba sédula nobo no ta konosí ainda.
Nò, habitantenan di Aruba, Kòrsou i Sint Maarten no ta haña un BSN. Esakinan ta paisnan independiente den e Reino. Boneiru, Sint Eustatius i Saba komo entidatnan públiko (munisipio spesial) ta forma parti di Hulanda. Esaki ta nifiká ku e legislashon ku ta adaptando awor, no ta bai konta pa e paisnan.
