Na ki momentu bo tin di haber ku e Lei di maneho marítimo BES?

E Lei di maneho marítimo BES ta stipulá regla pa por tin i pone konstrukshon den laman. Por trata di:

  • ‘Steiger’nan i otro konstrukshonnan pa por ehèmpel mara barku òf pa hotèl restorant i ‘café’ (horeca)
  • Pirnan
  • Kibradó di ola (golfbrekers)
  • Buinan ku ta drif i buinan ankrá
  • Ekspandé playa

Kiko sí tin mag i kiko nò?

Pasobra hopi diferente tipo di konstrukshon ta posibel, no ta determiná delantá kiko eksaktamente sí, i kiko eksaktamente no ta pèrmití. Despues di petishon di un pèrmit, Rijkswaterstaat ta tèst – posiblemente a base di un inspekshon na e sitio – si bo aktividat ta kumpli ku e instrukshonnan di e Lei di maneho marítimo BES.

Aktividat marítimo

Den e Lei di maneho marítimo BES tambe ta stipulá ku kiko barkunan na òf rondó di e ‘steiger’nan pa mara barku, playanan i lugánan di landa mester kumpli. Aki por trata di:

  • Karga i deskargá material
  • Moveshon di barkunan den besindario di kosta i ‘steiger’nan, pirnan i kibradó di olanan (golfbrekers)
  • Kaminda barku ta mara

Pa karga i deskargá supstansianan peligroso (tantu riba laman komo entre laman i tera pa medio di por ehèmpel un pir òf ‘steiger’) bo mester di un pèrmit di Rijkswaterstaat.

Sushi i deskarga

No ta pèrmití barkunan deskargá supstansianan dañino òf peligroso. Si akaso algu bai tòg den e awa, bo ta responsabel pa notifiká esaki i tambe pa limpia e deskarga aki. Si bo no hasi esaki, e ora ei Rijkswaterstaat por prosedé ku mantenementu di órden públiko, por ehèmpel dor di imponé un but, kaminda abo komo persona ku a kometé e infrakshon ta paga e gastunan di limpiesa.

Otro aktividat

Bou di e Lei di maneho marítimo BES un pèrmit òf notifikashon ta nesesario tambe pa e siguiente aktividatnan:

  • Ponementu di kabel òf pipa den òf riba fondo di laman (kabel di elektrisidat i pa data, pipa pa zeta i kombustibel, etc.)
  • Investigashon sientífiko (kolekshon di muestranan di awa i fondo i investigashon di herensia arkeológiko)