Mi nòmber ta Aisha

Ken mi ta? Ken mi ta, ku mi ta sinti asina tantu rabia i ku mi tin miedu di mi propio komportashon i mi pensamentunan? Dor di algu chikitu, for di nada mi rabia por eksplotá. E ta inkontrolabel i e ora ei, na mes momentu mi tin miedu. Miedu di hasi un otro hende daño òf, pió ainda, di mat’e. Mi tin miedu di mi mes i miedu pa loke mi por hasi ku hende.

‘Mi ta sinti tantu rabia den mi. E ta inkontrolabel i tin bia diripiente e ta spat bini afó. E ora ei mi kier kousa doló i destruí tur kos ku ta den mi kaminda na e momento ei!’

Nan a yega di abuzá di mi seksualmente. E kos a kuminsá tempu ku mi tabatin mas o ménos 5 aña. E malechor tabata un miembro di famia, pero despues tambe amigu di kas di mi mayornan. E abuzu a dura vários aña. Mi mayornan no tabata sa di nada i nunka mi no a riska konta nan.
I pakiko bai konta nan awor… e kos a pasa kaba i no por hasi nada mas pa kambi’e. Awor mi tin 21 aña i mi ta biba riba mi mes. Mi ta haña difísil pa sera amistat. Mi ta i hopi bia ta sinti mi mi so.

Poko tempu pasá mi tabatin un pleitu formal ku mi frei, i e ora ei kos a bai robes. Furia a tuma kòntròl di mi i mi no por a kontrolá mi mes mas. Mi wowo a bira skur i mi a atak’é. Sla a kai di tur dos banda, i duru tambe. Mi a herid’é seriamente, i mi tambe tabata blousá. Tabata horibel. Mi tabata spantá, pero teribel furioso tambe.

‘Rabiá kuné, ku mi mayornan, ku mi ruman hòmber- i ruman muhénan i ku mi mes, mas ku tur. Mi ta un karga pa tur hende, mi no ta nada i ta problema so mi ta kousa.’

Mi tin hopi gana di hasi kos bon, pero di bèrdat mi no sa kon. Finalmente, danki Dios tabatin un hende ku a mira ku kos no tabata bai bon ku mi. E persona ei a puntra mi di unda mi mancha blou a sali i e a puntra si mi mester di ayudo. Mi tabata sa ku mi mester a kambia algu den mi mes si mi kier a sali for di e situashon fèrfelu aki. P’esei mi a bisa: ”Sí, mi mester di ayudo”. Huntu nos a buska e ayudo adekuá. Asina mi a yega na punto di konseho i notifikashon violensia doméstiko i maltrato di mucha, Guiami, i mi a konta e trahadó sosial tur kos. Tabata hopi, hopi difísil, pero mi tabata kier hasié. Tabata un alivio grandi ku porfin mi por a kompartí mi storia ku un hende ku mi por a konfia. Huntu ku e trahadó sosial mi a bai investigá kiko mi kier i ken mi kier ta. Tabatin momentunan ku mi kier a muri i no a mira un salida mas. Mi a siña pa no tene e emoshon fuerte aki pa mi mes, pero pa kompartí nan ku mi trahadó sosial i tambe ku un hende di Mental Health Caribbean (MHC). Nan a yuda mi bon.

Bon mirá, bo por bisa ku nan a konstruí un trapi pa mi. Ta na ami pa subi e trapi ei i sali for di e vaye. E ta un trapi largu, pero kada bes mi ta yega un tiki mas leu. Tin bia mi ta kai, pero e trapi ta keda pará i úniko kos ku mi mester hasi ta subié.

Funshonario di punto di konseho i notifikashon violensia doméstiko i maltrato di mucha, Guiami

Un donjo di trabou hopi preokupá pa un empleado. E a nota ku e no tabata sintié seif i tabatin pensamentu skur. E hende muhé a dun’e pèrmit pa tuma kontakto ku nos, despues di kua mi a traha un sita mesora.

Den nos promé kòmbersashon mi a splika ku lo trata tur kos ku nos diskutí huntu di forma konfidensial i ku mi no ta bai papia ku niun hende tokante su situashon, sin su pèrmit. Tambe mi a splik’e ku huntu kuné mi tabata bai analisá su seguridat i kon nos por traha huntu pa e ta mas seif i ku e por bai sintié mas seif.

E tabata papia i ami tabata hasi pregunta, pero mas tantu mi tabata skucha. Mi a mira e doló i e tristesa den su wowo. Mi a sinti e impotensia i e pèrdida di kòntròl dor di tur loke e mester a pasa aden. Mi a mira miedu i bèrgwensa. Bèrgwensa pa e hende ku e a bira i miedu pa loke ta na kaminda.

E a bisa ku ya e no ta importante mas i ku lo ta mihó si e tabata morto. “Di bèrdat bo kier muri, òf lo bo kier pa tur bo problemanan bai?” mi a puntra.

Nos a papia vários bia tokante su bida, tokante su miedu i tokante kiko e mester na e momentu aki pa ta seif i pa sintié seif. Naturalmente, nos a papia tambe tokante kiko ta hasié kontentu i tokante kiko ta su soñonan. Tin bia nos tabata bebe un kòpi‘ kòfi un kaminda òf nos tabata sali bai kana. 

Pa motibu di e gravedat di su problema i di tur loke e mester a pasa den su bida, mi a konseh’é pa papia ku un sikólogo. Huntu nos a bai su dòkter di kas. E dòkter di kas a referi’é pa MHC i despues tambe pa trahadó sosial denter di Akseso. Asina, paso pa paso e a traha riba su proseso. Un kaminda largu ku subida i bahada. 

E punto di konseho i notifikashon violensia doméstiko i maltrato di mucha, Guiami, ta skrin seguridat i huntu ku e kliente ta tuma paso pa e bolbe sintié i bolbe ta seif. Tin bia Guiami ta ofresé hende hòmber, hende muhé i mucha un lugá seif òf un “time-out”. Kada situashon ta diferente i kada situashon ta pidi un enfoke diferente.

  • Campagne tei p’abo - Handen